Ovo je izvrstan izbor za kratke zimske dane i duge večeri pokraj kamina ili - radijatora.

Hoću biti posebnaaaaa!

Priča je to o djevojci Klaudiji koja se želi istaknuti, biti posebna (a tko to ne želi?!). Je li shvatila da je već odavno posebna ili to tek treba postati, doznajte u knjizi.

Fora je biti faca, zar ne?

Borna je drag, pametan, pristojan dječak (hmm, zvuči kao štreber). Ipak, on nije potpuno zadovoljan sobom, nešto mu nedostaje. Borna silno želi biti popularan, želi biti glavni,  ukratko, želi biti faca. Kako se uopće postaje faca i hoće li se to dogoditi Borni?

Što cure govore, što dečki govore?

Naslov je tako rječit da mami sve radoznale čitatelje i čitateljice. Što oni/one govore i što o nama misle? Hmm…

U knjizi tinejdžeri govore o svojim doživljajima, svojoj svakodnevici, o prijateljima, ljubavima i razočaranjima.

O mamama sve najbolje

Ma, baš. Jesu li mame idealne? I uopće, što to znači biti idealna mama? Nije li to pomalo dosadno?

U ovom je romanu mama djetinjasta, hm, neozbiljna, nedorasla. Ma ne, ona samo želi pisati romane... Uostalom, je li uopće važno da mama bude uvijek uzorna ako nas iznad svega voli (na svoj način, naravno)? Zabavite se čitajući ovu priču o otkačenim i neobičnim odnosima u jednoj obitelji.

Jesam li se zaljubila?

Glavna junakinja Zlatka štreberica je koja misli da je škola središte svijeta, a zaljubljenima se podsmjehuje  i pomalo ruga. Jer, tko se to zaljubljuje? Jesu li svi ti zaljubljeni normalni?

Zlatka misli da se njoj ne može dogoditi ljubav. I upravo kad se učvrstila u svom dubokom uvjerenju da se nikad, baš nikad neće zaljubiti, dogodi se …

Mrvice iz dnevnog boravka

Glavni je junak dječak Janko koji pokušava napraviti robota od, recimo, neodgovarajućeg materijala. Tu je još mama Jaca, tata Džozef, sestra Marina, stroga profesorica, hrpa (dosadne) rodbine... Zgodno i šareno društvo koje će vas nasmijati i zabaviti.

Sasvim sam popubertetio

Luka ima 15 godina. Nije li to dovoljno da bude rastresen, kritičan, otkačen, da mu svi idu na živce? E, nije. Luka je k tomu zaljubljen, muči ga škola, a tata je napustio obitelj. Mnogo toga poznatog, zar ne?

E, baš mi nije žao

Ovo je zbirka kratkih priča o ljubavi, školi, mamama, tatama, profesorima. Ovako, jedna priča prije spavanja podići će vam raspoloženje i uvesti vas u vesele snove. Pokušajte, od čitanja još nikomu nisu narasli rogovi (a ni rep).

Što mi se to događa?

Opet jedna raspucana obitelj. Mama i tata nisu zajedno, tata ima novu „curu“ Afroditu, a mama vodi neki posve svoj život. Da, baka vježba jogu, a naša glavna junakinja prolazi one osjetljive godine. Kako sve preživjeti?

Dodajmo još i malo mora i valova.

Zar baš moram u školu?

Tko to želi nakon ljetnih praznika poći u školu? Raduje li se itko novoj školskoj godini? Neeeeeeeee…

Evo, tako se osjeća naša glavna junakinja, preplanula, zaljubljena i pune glave morskih valova. Zabavno i tako prepoznatljivo štivo.

Nemam vremena

Kad nam se nešto ne da, onda nemamo vremena. Divan izgovor za izbjegavanje daveža svih vrsta. I naša glavna junakinja u ovom romanu nema vremena. Kako ga sve nema, pročitajte knjigu i doznajte sami.

Sanja Pilić dobitnica je mnogih nagrada za dječju knjigu:

nagradeVečernjega lista

nagrade Grigor Vitez (dvaput)

nagrade Ivana Brlić-Mažuranić (dvaput)

nagrade Mato Lovrak

Roman Jesam li se zaljubila uvršten je na časnu listu IBBY-ja za 2008. godinu.

Dolazi ljeto, dugo, toplo i ponekad malo dosadno (premda to nerado priznajemo). Mi se dosađujemo, a knjige na policama zijevaju. One novije ponekad kišu jer su alergične na prašinu. Što nam je činiti? Jasno i jednostavno: ČITATI!

Naša preporuka

Melissa Marr: Opako ljupki

Sanja Pilić: Fora je biti faca, zar ne?

                   Hoću biti posebnaaa!

                   Što mi se to događa?

Peter Freund: Laura i tajna Aventere

Melita Rundek: Haj, ja sam online

Phyllis Christina Cast: Kuća noći

Sara Shepard: Slatke male lažljivice

                       Besprijekorna

R.L. Stine: Misa maturalne zabave

Rick Riordan: 99 tragova

Dorothy Koomson: Kći moje najbolje prijateljice

Lemony Snicket: Niz nesretnih događaja (7 knjiga)

Meg Cabot: Princezini dnevnici (7 knjiga)

Pročitale su za vas: Hana, Lana, Petra, Lucija i Anja

Knjižničarkin izbor

Jesmo li zaboravili čitati ove knjige?

Naraštaje su oduševljavale, a danas ih više ne čitamo.

Henry Winterfeld: Djevojčica iz svemira

Radnja ovog zabavnog i uzbudljivog romana za djecu odvija se u jednom njemačkom mjestašcu sredinom prošloga stoljeća.

Skupina djece usred šume na proplanku ugleda neobično lijepu malenu djevojčicu. Mo, kako joj je ime, tvrdi da dolazi s drugog planeta. Slučajno je ispala iz svemirskoga broda i čeka svoga oca da dođe po nju u sumrak… Djeca su zadivljena i odmah povjeruju u priču djevojčice No, ali kad je dovedu u selo i predstave odraslima, počinju nevolje. Odrasli su nepovjerljivi i uvijek spremni pokvariti sve čega se dotaknu…

Premda je ovaj roman za djecu o susretu s izvanzemaljskim civilizacijama nastao pred više od 60 godina, nije nimalo izgubio na svježini i uzbudljivosti, a pred tridesetak godina djeca su ga obožavala.

„Djevojčica iz svemira“ bila je u lektiri, a danas je u njoj isti autor zastupljen svojim romanom „Timpetill, grad bez roditelja“.

Hanna Ožogowska: Djevojčica i dječak

Je li teže biti djevojčica ili dječak? Ova je dvojba prisutna i danas, a u ovom napetom romanu koji su učenici revno čitali za lektiru prije tridesetak godina, ta je dvojba pretvorena u simpatičnu i smiješnu priču o zamijenjenim ulogama.

Tomek i Tosja su blizanci i vrlo su slični. Kad Tosja preboli tifus pa je ošišaju kao dječaka, teško ih razlikuju čak i najbliži. Ljetni su praznici i Tomek se priprema za posjet stricu gdje ga očekuju rođaci - dječaci, a Tosja se veseli  susretu s rođakinjama - djevojčicama. Međutim, kad Tomek zakasni na vlak kojim treba otputovati rođacima, da zaštiti brata, umjesto njega otputuje Tosja ali u Tomekovoj odjeći i glumeći dječaka. Tomeku ne preostaje ništa drugo nego preodjenuti se u djevojčicu i poći k svojim rođakinjama… Zamijenjene uloge izazovu svu silu nevolja, nespretnosti i smijeha, a zanemarimo li neke zastarjele stavove o podjeli na muške i ženske poslove i uloge, ovaj dopadljivi i prštavi romančić mogao bi nasmijati i dobro zabaviti i današnje naraštaje.

Nažalost, ovaj nam roman nije dostupan u hrvatskom izdanju, nalazimo samo ono staro, sarajevsko.

Pustolovni romani Karla Maya

Karl May u svojim nas romanima o hrabrim pustolovima i časnim starosjediocima na tlu Sjeverne Amerike uvodi u jedan nepovratno iščezli svijet koji gotovo više ne susrećemo ni u filmovima, ni u računalnim igricama. Današnji pedeset i šezdesetgodišnjaci jednom su bili djeca i tada su gutali romane Karla Maya. Tko tad nije znao za Winnetoua, mladog i lijepog poglavicu čiju su plemenitost i hrabrost osobito dječaci pokušavali oponašati? Bilo je prestižno znati kako iz traga konjskoga kopita i smjera vjetra vješti čitači tragova mogu otkriti kad je prošao jahač, koliko je bilo tereta na konju, kamo se uputio i što mu je na umu.  Svi su znali što je tomahawk, stup za mučenje, što znači nekomu skinuti skalp, kako su grizlijeve šape najukusnije kad se ucrvaju, kako izgleda prerija i o komu se govori kad se spomene crvenokožac… Borbe između bijelaca i crvenokožaca bile su česte, a čast i hrabrost najcjenjenije osobine. Divlji zapad, Indijanci i bijeli pustolovi – the yankees (nije bilo dobro reći kauboji jer oni su goniči i čuvari stoke, a pravi su junaci osamljeni jahači koji ćud prerije poznaju bolje i od nje same), krda prekrasnih divljih konja i bizona, kanjoni u kojima se uvijek skriva neka prijetnja, divlje rijeke, zasjede… Time su bile natopljene priče o junaštvu, hrabrosti, odanosti  i, iznad svega, časti. Priče koje smo zaboravili čitati!

Između starih mitova i suvremenih priča uklopljenih u računalne igrice, gotovo nema razlike. Sve su te priče, i one mitske i one računalne, utemeljene na vječnoj borbi između dobra i zla, slabih i moćnih, onih naoružanih mržnjom i onih ispunjenih ljubavlju. Ne umišljajmo si, nismo nimalo pametniji ni maštovitiji od starih pripovjedača, samo smo riječ zamijenili slikom. A čemu, kad već imamo riječ?

Petra Jelinčić predlaže

Elvire Lorris i Marie-Aude Murail, Golem: Zarazna kompjutorska igrica koja postaje stvarnost (2), Zagreb, Profil, 2005.

U ovom je romanu na početku sve očekivano, obično, ali kako radnja odmiče, posve obične stvari postaju sve zamršenije i tajanstvenije.

Autorice nas uvode u radnju opisujući život jednoga posve običnog dječaka koji na dar dobiva računalo. Ništa neobično u današnje doba, samo što računalo postane vrlo samovoljno. Kad ga dječak uključi, sama se od sebe uključuje i jedna igrica koja se ne gasi dok se ne odigra bar jedna njena razina. U igrici se pojavljuje sitan vojnik na dnu ekrana, koji ima određene moći, živote i oružje. Njegova je zadaća doći do Golema, bijeloga duha kojega igrač oblikuje kako želi. Vojnik mora prevladati mnoge prepreke kako bi došao do Golema. Istovremeno dječakov profesor francuskoga jezika igra istu igricu i u to se vrijeme profesor i dječak zbliže. Dječak postaje ovisan o igrici i sve više živi u virtualnim svijetu. Računalo s čudesnom igricom postaje zanimljivo moćnoj multinacionalnoj kompaniji MC koja ga se želi domoći, pa se vlasnik računala s prijateljima uskoro nađe u velikoj opasnosti… Neki likovi iz igrice ožive, a stvarni i virtualni svijet počinju se prelamati.

Približila sam vam radnju prvih dvjestotinjak stranica. Ostaje vam još dvjesto vrlo uzbudljivih i još zanimljivijih…

Adela Mrnjaus predlaže

Gemma Malley, Deklaracija, Zagreb, Algoritam, 2009.

Požurimo malo u budućnost. Tamo će nas odvesti autorica knjige.

Glavna junakinja Anna živi u domu za viškove. U tim su domovima smještena djeca koja se nisu smjela roditi. Liječnici su izmislili lijek za dugovječnost, pa na svijetu više nema mjesta za nove ljude. Tko potpiše Deklaraciju, odlučuje se za besmrtnost, ali se odriče potomstva – više ne smije imati djece. Oni koji ne potpišu Deklaraciju, mogu imati jedno dijete, ali biraju smrt ili kako u Deklaraciji piše: život za život.

Anna piše dnevnik i uči kako postati robinja društvu koje ju nije željelo. Dječak Peter dolazi pomoći Anni. On je živio s njezinim roditeljima, članovima Tajnoga pokreta, koji se protive Deklaraciji. Peter otkriva Anni drugačiji svijet u kojem nisi kriv samo zato što si se rodio. Anna s njim bježi…

Hoće li Anna, Peter i članovi Tajnoga pokreta uspjeti promijeniti nepravdu koja je nanesena djeci čija je jedina krivnja što su se rodila?

J. K . Rowling, Bajke barda Beedlea, Zagreb, Algoritam, 2008.

Bajke Barda Beedlea prvi su put spomenute kao izmišljena knjiga u Harryju Potteru i Darovima smrti iz 2007., sedmom i posljednjem romanu u serijalu o Harryju Potteru. (http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica)

Ovo je malena zbirka od pet kratkih priča slavne autorice Harryja Potterra. Volite li priče o čarobnjacima i fantastičnim mjestima i događajima, ovo je pravo štivo za vas. Priče obiluju tajanstvenošću, čarolijama i poukama.

Možda pojedine priče baš nisu namijenjene djeci mlađe dobi, ali oni koji su prevalili dvanaestu, mogu ih čitati.

Izbor Hane Dručak priča je „Fontana pravedne sreće“

U ovoj se priči svake godine jedan sretnik može okupati u Fontani pravedne sreće. Kad se okupa, dobiva sve što mu nedostaje.

Jedne su godine tri vještice i vitez ušli u vrt koji vodi do fontane. Svatko je od njih osjećao neki bolni nedostatak; vitez nije mogao pronaći svoju gospu, jedna je vještica bila boležljiva, druga je izgubila čarobni štapić, a trećoj je nesretna ljubav slomila srce.

Kojom čarolijom djeluje fontana i jesu li vještice i vitez dobili što su tražili, otkrijte sami. Vrijedi pročitati.

Ana Cindrić predlaže Bajku o tri brata

Tri vješta brata čarobnjaka dođu do rijeke koju ne mogu prijeći. Kako su vrlo snažni i vješti, ništa ih ne može zaustaviti kad odluče doći do cilja. Zato izgrade most.  Kad sve izgleda dobro i njima se učini da su prevladali prepreku, na pola ih puta susretne smrt… Što tad?

Lucija Dajčić predlaže

A. J.  Butcher, Špijunska akademija: Frankensteinova tvornica, Zagreb, Profil, 2006.

Šestero tinejdžera uključeno je u Špijunsku akademiju. Rade u istoj skupini, ali nisu baš složni. Ekipa se naziva „Bond“ , a njeni su članovi Ben (umišljen i prepotentan dečko), Lori (pametna i maštovita djevojka), Jennifer (borbena i vatrena), Eddie (smiješan i brbljav), Cally (pravi kompjutorski genij) i Jake (ljubomoran, ali simpatičn).

Kako nisu složni, teško napreduju na akademiji. Zbog toga ih gospodin Deveraux koji je osnovao akademiju, šalje u divljinu da napokon shvate što je to timski rad. Na terenu stvari postanu mnogo složenije, a oni su samo djeca kakva smo i mi. U tome i jest draž ove knjige, u svim se tim likovima možemo prepoznati. A u kakve nevolje ulijeću? Neću vam reći! Pročitajte sami!

Lana Pavešić predlaže jednu posve novu knjigu

Sanja Polak, Dnevnik dobrih anđela, oslikala Željka Mezić, Zagreb, Mozaik knjiga, 2010.

Nadica je učiteljica koja vjeruje u dobre anđele. Učenike u svom razredu naziva ljubekima jer su dobri i poslušni. Naučila ih je da i oni vjeruju u anđele.

A kad vjeruješ u anđele, onda ti oni pomažu. Tako i anđeli iz ove knjige pomažu i učiteljici i učenicima. Kad je učiteljica tužna, anđeo veselja i anđeo svjetlosti raspolože je. Lijenčinama dolazi u pomoć anđeo rada, a anđeo ljubavi donosi im ljubav.

A zašto je ovo dnevnik? Pa, anđeli zapisuju svoja dobra djela u jedan dnevnik, a djeca vode svoje dnevnike u kojima zapisuju kako provode dane s anđelima.

Svi ljubeki imaju bilježnice na dobre anđele.

Sviđa mi se kako anđeli u ovoj knjizi pomažu djeci. Kad pročitate knjigu, možda pomognu i vama.

Ja već imam svoga anđela veselja koji me razveseli kad sam tužna.

Petra Poje pročitala je dvije knjige:

1. Maja Gluščević, Tajanstveni svjetionik, Zagreb, Znanje, 2006.

Dvije prijateljice, Vesna i Marina žive u jednom malom mjestu u Dalmaciji, a svako ih ljeto posjećuje prijatelj Frane koji tamo ljetuje kod svoje bake. Bumbar, Vesnin i Marinin prijatelj i sumještanin, zaljubi se u Marinu, ali Marina voli Franu. I Frane voli Marinu, ali ona to još ne zna. Djevojčice se svaki dan kupaju s Bumbarom, a Frane je tajanstven, povučen i pomalo ljubomoran.

Jednoga dana Frane pozove Marinu da ode s njim u njegovu čamcu na kratak izlet do svjetionika. U posljednje su vrijeme mještani primijetili oko svjetionika neke tajanstvene sjene. Kad su Frane i Marina došli do svjetionika, tamo nije bilo nikoga, pronašli su samo neke stvari koje su očito pripadale tim tajanstvenim ljudima. Kad su se htjeli vratiti, otkrili su da nema čamca. Frane je pokušao nazvati nekoga da ih spasi, ali mu je mobitel pao u more…

Što se dalje događa, to vam neću reći.

Knjiga je zanimljiva, napeta, puna naglih obrata. Prepoznajemo u njoj svoje vršnjake i osjećamo dah pustolovine u kojoj bi svatko od nas htio sudjelovati.

2. Sanja Polak, Mali Jan ima plan, Zagreb, Mozaik knjiga, 2010.

Mali Jan koji će uskoro krenuti u prvi razred, vrlo je pametan. Tako za svaki problem ima rješenje uzvikujući: „Mali Jan ima plan!“

Najdraža mu je prijateljica Ivana koja ide s njim u razred. Jan živi sa svojom majkom (tata se ne spominje). Mama je popustljiva, ali to Jan ne zlorabi.

Mislite li da se doista sve može riješiti olovkom i papirom?

Ako ne, onda se varate, jer Jan upravo tako rješava sve.

Ova je knjiga namijenjena svim vrlo mladim čitateljima i onima koji se tako osjećaju.

Ako želite doznati što se događa s Janom kad krene u školu i kako se u njoj snalazi, pročitajte ovu knjigu od korica do korica.

Knjižničarka predlaže

Sonja Zubović, Čudesna kuharica Lize Brljize, oslikala Marijana Jelić, Zagreb, vlastita naklada, 2010.

Ova vesela kuharica-slikovnica širi oko sebe miris vanilije, jagoda, mrkvice i pokladnica, poziva za stol i na druženje i razlijeva toplinu oko štednjaka i oko srca. Miris dobre kuhinje prate sjajne ilustracije, odnosno lutke Marijane Jelić.

Tako kao u ovoj slikovnici valjda je još ugodno i lijepo samo u onim kućama gdje središte svijeta nije televizor, nego stol i topli štednjak.

Liza Brljiza živi na obroncima Japetića, ima mali vrt, kozicu Melicu, psa Jozefa (usput vrlo plašljivog), nekoliko kokica i dvije guske. Sve je to maleno društvo vrlo veselo i sretno živi sa svojom dragom gospodaricom koja kuha kuhačom i srcem (ovim drugim malo više). U Lizinoj se kuhinji mijesi, sjecka, oblizuje, a padne li što slučajno na pod, uredni Jozef to odmah smaže i počisti.

Komu je namijenjena ova kuharica? Pa svima koji vole kuhati, i malim i velikim majstorima kuhače. A da kuhanje ne bi bilo dosadno, autorica je mnoge zanimljive recepte začinila zezancijama i pjesmicama poput ove:

Važno je znati o