Osnovna škola Dr. Ivan Merz, Zagreb

U petak 21. svibnja 2021., u Godini čitanja i o petstotoj obljetnici tiskanja Marulićeve Judite, preseljen je veliki dio bogatog fonda naše školske knjižnice. U godini 120. obljetnice škole i u tijeku radova na obnovi škole, važno je bilo zaštititi fond knjižnice koja će također biti obuhvaćena obnovom. Ranije je izdvojen najčitaniji dio fonda (lektire i neki drugi popularni naslovi), ali zbog nedostatka adekvatnog prostora u školama domaćinima, morali smo za više od 8000 naslova pronaći neki drugi siguran prostor.

Zahvaljujemo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na pruženom utočištu i zaštiti našeg vrijednog fonda. Pripreme za selidbu fonda trajale su više tjedana. Ukupno je 297 kutija knjiga na 6 velikih nestandardnih paleta u dvije vožnje kamionom prevezeno  u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

            Nadamo se što bržem povratku u obnovljenu školu. 😊


Sve fotografije možete pogledati OVDJE.

Dragi učenici i roditelji,

nakon prošle školske godine, iz sasvim razumljivih i opravdanih razloga, značajan broj knjiga iz školske knjižnice je ostao nevraćen. Zamolio bih vas da provjerite je li koja knjiga iz školske knjižnice još ostala u nekom skrivenom zakutku. Uz pomoć učitelja, profesora i razrednika učenici su obaviješteni o naslovima za koje bi trebali provjeriti jesu li im još negdje zametnuti. Ti naslovi predstavljaju značajnu vrijednost za fond knjižnice i za buduće generacije čitača. Do povratka u obnovljenu školu posudba i povrat knjiga je u dogovoru s učiteljima, razrednicima i profesorima Hrvatskog jezika prilagođena uvjetima rada i epidemiološkim pravilima po kojima moramo raditi. Ako imate pitanja, možete mi pisati na: kristian.santo@skole.hr

Ova godina je proglašena Godinom čitanja. Čitanje ispunjava, obogaćuje, razonodi i uveseljava čitatelja i razvija maštu. Prenosimo vam poziv za  fotografski natječaj Dječje knjižnice „M2“ koji želi potaknuti djecu i mlade na razmišljanje o knjigama i čitanju na pozitivan i neposredan način.Tema natječaja je „Moja kućna biblioteka/Moj kutak za čitanje“. U natječaj se mogu uključiti svi fotografi amateri iz Hrvatske od predškolske dobi do 18 godina.
AUTORI FOTOGRAFIJA MORAJU BITI DJECA OD PREDŠKOLSKE DOBI DO 18 GODINA. Na fotografijama ne treba biti prikazano dijete ili osoba. 
Sudjelovati se može s najviše tri rada koji trebaju prikazivati vlastiti kutak za čitanje s knjigama.

Za sve informacije provjerite sljedeću poveznicu: http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/fotografski-natjecaj/57415

Lijep pozdrav,

Kristian Santo, knjižničar

10 omiljenih knjiga vaših djedova i baka

Možda upravo neke od ovih knjiga imate na svojim policama. Dok su pojedine još uvijek u lektiri i rado ih čitamo, druge su nepravedno zaboravljene. Posegnite za njima, nećete požaliti!

Branko Ćopić: Ježeva kućica

Ova priča u stihovima uz sjajne opise šume i nezaboravne likove ježa, lisice, medvjeda, divlje svinje i vuka, otkriva nam i kako se duboko i predano voli svoj dom. Na poveznici je uglazbljena verzija Ježeve kućice:

https://www.youtube.com/watch?v=bTmvMHmwh4A

Henri Winterfeld: Djevojčica iz svemira

Roman je prvi put objavljen 1957. godine. Radnja se odvija u samo jednome danu, ali je toliko uzbudljiva da nam se čini kako djevojčicu Mo i njezine zemaljske prijatelje poznajemo već godinama. Mo dolazi s planeta Azre. Dok sa svojim ocem u svemirskome brodu lebdi iznad Viline šume, slučajno ispadne iz broda. Otac u tom trenutku ne može prizemljiti brod, pa ga Mo mora pričekati u šumi do sumraka. Dok Mo čeka u šumi, pronalazi je skupina djece…

Hana Ožogovska: Djevojčica i dječak ili Manguparije sve u šesnaest

U ovom romanu iz 1961. godine pratimo zgode i nezgode blizanaca Tomeka i Tosje, koji prije odlaska na ljetovanje zamijene uloge. Kako nije jednostavno biti u tuđoj koži, a osobito ako moraš biti dječak, a u stvari si djevojčica i obrnuto, Tomek i Tosja neprestano upadaju u niz šaljivih nezgoda…

Jack London: Bijeli očnjak

Radnja romana odigrava se na Aljasci u drugoj polovini 19. stoljeća. Bijeli očnjak je pas odrastao u ledenoj divljini među vukovima. U surovoj borbi za život Bijeli očnjak prolazi kroz mnoge nevolje: dočepaju ga se razni opasni tipovi, preprodaju ga za alkohol, uprežu u pseće zaprege, tjeraju na krvoločne borbe pasa… Hoće li Bijeli očnjak doživjeti toplinu ljudske ljubavi?

Tone Selišakar: Družina Sinjeg galeba

Glavni je junak ovoga romana iz 1936. godine Ive, siromašni dječak koji se bori se sa sramotnim nasljeđem svojega oca. Naime, otac je protjeran s otoka zbog dugova, a vraća se bolestan i na samrti. Ivi ostavlja stari brod, Sinji galeb. Ive sa svojom družinom odluči urediti brod i zaraditi novac kojim bi vratio očeve dugove, ali…

Anđelka Martić: Djedica Pričalo i čarobni vrutak

Priča je ovo o jednom posve drugačijem djetinjstvu od onoga koje žive današnja djeca, osobito ona u gradskim sredinama.

Glavna junakinja ljetuje na selu kod bake i djeda. Djed je čudesan tip pun neobičnih priča koje djevojčica upija zajedno s toplim mlijekom i bakinom pažnjom. Naravno, gradska djevojčica mnogo toga na selu ne razumije pa povremeno upada u nevolje. Toplo štivo čijim sudionicima poželimo biti…

Erich Kästner: Blizanke

Roman je ovo o dvjema blizankama koje od malena žive razdvojeno i ne znaju jedna za drugu, a slučajno se susreću na ljetovanju. Kad otkriju da su sestre blizanke, odluče zamijeniti uloge i pod svaku cijenu pomiriti roditelje…

Divna priča o tome kako odrasli mogu zbog glupog ponosa i tvrdoglavosti iz temelja narušiti svoje odnose i kako djeca mogu biti mnogo mudrija od svojih roditelja.

Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu

Ovaj opsežan pustolovni roman prati uzbudljive doživljaje dječaka Stanislava i djevojčice Nelle. Radnja se odvija u Sudanu krajem 19. stoljeća. Djecu otimaju pobunjenici svećenika Mahdija i odvode ih na iscrpljujući i opasan put. Hoće li djeca umaći otmičarima i vratiti se svojim očevima, hoće li preživjeti opasnosti koje im prijete od vrućine, opasnih životinja, bolesti? Doznat ćete to samo ako roman pročitate u cijelosti.

Klikom na poveznicu možete poslušati audiozapis djela.

https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/46be871c-d483-4fdb-86d6-845b44d47a04/

Grigor Vitez: Kad bi drveće hodalo

Zbirka pjesama iz 1959. godine jednog od najznačajnijih hrvatskih pjesnika za djecu mnogim je naraštajima približila poeziju. Pjesme odišu toplinom i često šaljivim prikazom svijeta prirode, životinja i razigranog djetinjstva.

Vjekoslav Majer: Žuna na telefonu

Još jedna divna zbirka poezije za djecu u kojoj pjesnik šaljivim prikazom životinjskoga svijeta otkriva mnoge smiješne navike i karaktere ljudi. Zbirka je objavljena 1961. godine.AC

POVEZNICA ZA PRETRAŽIVANJE

KNJIŽNOGA FONDA

http://library.foi.hr/m3/kupit.asp?B=918

od 15. listopada do 15. studenoga

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja se u Hrvatskoj obilježava od 1995. godine, a

tradicionalno promiče čitanje kao društvenu vrijednost i knjigu kao kulturno dobro.

- Mala IZLOŽBA SLIKOVNICA I ILUSTRIRANIH KNJIGA u školskoj knjižnici

- Sudjelovanje u NACIONALNOM KVIZU ZA POTICANJE ČITANJA

- Izbor NAJOMILJNIJEGA KNJIŽEVNOG DJELA (anketa)

- RASPRAVA u školskoj knjižnici na temu:

                      „KOJE BI KNJIGE SVATKO MORAO PROČITATI“

- Priprema izložbe:

                      „HRVATSKA DJEČJA KNJIGA S KRAJA 20. I NA POČETKU 21. STOLJĆA“

- Obilježavanje DANA ŠKOLSKIH KNJIŽNICA:

                      Čitanje u knjižnici i razgovor o pročitanim knjigama

- Živa riječ u školskoj knjižnici:

                     „ČITANJE I PRIPOVIJEDANJE HRVATSKIH NARODNIH PRIČA“

- PROJEKCIJA FILMOVA ZA DJECU nastalih prema književnome predlošku

                     (Filmovi snimljeni po romanima Ivana Kušana, Mate Lovraka,

                      Ivane Brlić-Mažuranić, Marka Twaina i Johanne Spyri)

Čestitamo našim vrijednim čitateljicama, a svima koji vole knjigu i čitanje želimo uzbudljivo i toplo ljeto puno neponovljivih doživljaja i lijepih knjiga.

1. KARLA JUKIĆ, 4.a
2. SARA HALAMBEK, 6.c
3. LEONARDA CINOTTI, 6.c
 

Čitanje naglas: Živa riječ u knjižnici

Knjižničarka i učenici čitaju bajke i ulomke iz različitih književnih djela

(jedan dan u tjednu određen je za živu riječ). Izbor djela pripremaju učenici s knjižničarkom prema interesima i aktualnim naslovima.

Obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenoga

Čitanje naglas te predstavljanje knjige; priprema za natjecanje u čitanju naglas u organizaciji Gradske knjižnice (svi Dnevnici Pauline P.)

Sudjelovanje u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja na temu:

LJUBAV ZA POČETNIKE

Za ovaj kviz pročitajte knjige:
ZVONIMIR BALOG: Ljubav za početnike, DOBRIŠA CESARIĆ: Tišina i druge pjesme, LUKO PALJETAK: Miševi i mačke naglavačke i DRAGUTIN TADIJANOVIĆ: Srebrne svirale.

Obilježavanje značajnih dana i obljetnica (radionice u knjižnici):

27. listopada: Međunarodni dan školskih knjižnica, 18. studeni: Dan sjećanja na Vukovar, 24. studeni: Dan hrvatskog kazališta, 14. veljače: Međunarodni dan zaljubljenih, 11.-17. ožujka: Dani hrvatskog jezika, 2. travnja: Međunarodni dan dječje knjige, 22. travnja: Dan planeta Zemlje, 23. travnja: Svjetski dan knjige i autorskog prava

…………………………………………………………………………………………………..

29. rujna: 105. obljetnica smrti Vladimira Vidrića

16. listopada: 155. godina smrti Wilhelma Grimma

7 veljače: 150. obljetnica rođenja S.S. Kranjčevića

10. ožujka: 100. obljetnica rođenja Jože Horvata

21.ožujka 120. obljetnica rođenja prvoupisanog učenika u našu školu Zlatka Balokovića

………………………………………………………………………………………………

U školskoj knjižnici pripremamo priloge za webnovine Mravek, osvrte na pročitana djela - Mali čitateljski žiri i debate na temu Slobodan pristup društvenim mrežama u osnovnoškolskoj dobi i Dobrobiti i opasnosti interneta.

                                                                                                       Školska knjižničarka Vesna Šredl

Učenici 1.a na Zrinjevcu su se predstavili kao knjižari i tom su prigodom, a što drugo, izdali knjigu. Malu su im pomoć pritom pružile učiteljica Mirna i knjižničarka Vesna, te samozatajni roditelji koji su knjigu tiskali. Knjiga je već rasprodana pa je, kako to već danas ide, možete pročitati online kliknete li na sliku.

Ovo su poveznice za čitateljske blogove.

Možete se uključiti i komentirati, preporučiti i osvrnuti na pročitano djelo, možete razmijeniti svoje mišljenje i podijeliti svoje čitateljske interese s čitateljima diljem Hrvatske. Odaberite jedan od blogova, ili možda sva tri.

Uključite se i u rad našeg Malog čitateljskog žirija!

Čitajte i razgovarajte o pročitanom sa svojim vršnjacima.

http://www.kgz.hr/default.aspx?id=7007

http://frikovi.wordpress.com/

http://traganje.wordpress.com/

Tragači su dječji čitateljski blog na kojem možete pročitati što vaši
vršnjaci čitaju i što vam preporučuju za čitanje. Naravno, i sami se
možete uključiti i napisati svoje osvrte i preporuke.
Poveznica: KLIK

Literatura koja potiče na čitanje

Kad sam započela s pripremama za obradu ove teme (predstavljene na stručnom skupu školskih knjižničara 30. kolovoza 2012. u OŠ Otok), našla sam se pred mnogim izazovima s kojima nisam računala.

Što uopće danas potiče djecu na čitanje: koje teme, kakvi junaci, kakve priče osvajaju trenutno ovu čitateljsku populaciju? Naime, na temelju onoga s čime se kao školska knjižničarka svakodnevno susrećem, mogla bih zaključiti da nekih zajedničkih interesa i teme oko koje bi se ti interesi okupljali, jednostavno nema.

Jesam li u pravu, pokazat će anketa koju sam provela među učenicima od trećeg do osmog razreda. Cilj je ankete bio istražiti:

• kakav je odnos djece osnovnoškolske dobi prema čitanju
• kakvi su njihovi čitateljski ukusi
• koje su im omiljene književne teme
• koje su im omiljene knjige
• koje su (ili bi) ih knjige potakle na čitanje

Podatke sam usporedila s nekim podacima iz ankete provedene 2004. godine kad je vladala posvemašnja potteromanija, a Gospodar prstenova doživljavao svoju renesansu.

Anketa

Na pitanje voliš li čitati od 219 anketiranih 134 ili 61 %  učenika reklo je DA voli čitati, 38 učenika ili 17% voli čitati ponekad, a 47 ili 21% učenika NE voli čitati. Svoj su odnos prema čitanju mogli obrazložiti pa su oni koji vole čitati naglasili da čitanjem: proširuju znanje, obogaćuju rječnik, postaju pametniji, otkrivaju nove svjetove, otkrivaju se i prepoznaju u likovima, svašta dožive, a ništa im se ne može dogoditi, uživljavaju se u druge uloge, upoznaju drugačije ljude ili jednostavno vole čitati.

K tomu su naglasili da čitajući ubijaju dosadu, čitanje ih opušta i ispunjava, prati ih dobar osjećaj da su jedan od likova, budi u njima radost i omogućuje im da maštaju, usrećuje ih i nadahnjuje, ispunjava ih i pomaže u učenju i sastavcima.

Jedna je učenica napisala da je čitanje poput opsesije jer jednostavno ne možeš prestati, a duga je napisala: VOLIM ČITATI JER MI TO POMAŽE DA BUDEM  KNJIŽEVNIJA I OBRAZOVANIJA.

Učenici koji ne vole čitati bili su koncizniji u svojim odgovorima pa su svoj odnos prema čitanju iskazali ovako: čitanje je dosadno, knjige su davež, imam pametnijeg posla od čitanja, imam važnije obveze, radije se vani igram s prijateljima, to je gubljenje vremena, zamara me, ne volim čitati jer ne znam čitati, a jedan je učenik velikim slovima napisao i podcrtao: NEVOLIM ĆITATI! NEVOLIM ĆITATI KNJIGE nesvjestan, naravno, kako se takav odnos prema čitanju izravno odrazio na njegovu pismenost.

Na pitanje kakve knjige najradije čitaju, odredili su ih žanrovski ili opisom teme.

Tako najradije pustolovne knjige čita 110 učenika; šaljive bez obzira na temu 89, samo stripove čita njih 87, kriminalističke 79, znanstvenofantastične 45,  ljubavne 43, znanstvenopopularne 15, samo sadržaje na internetu 4 i samo sadržaje na nastavnome satu 10.

Kad usporedim ove podatke s onima iz ankete iz 2004. godine, gotovo se u cijelosti podudaraju, samo je tada nešto više učenika bilo okrenuto temama o prijateljstvu, što je danas uglavnom nezanimljivo (jedan je učenik napisao kako ne voli dosadne starinske knjige o prijateljstvu), a internet nije bio opcija.

U čemu se, međutim, bitno razilaze. U vrijeme Harryja Pottera čitateljsko je tijelo bilo okupljeno oko nekih naslova pa i onda kad to nije bilo pomodno štivo koje je osvajalo što sadržajem, a što (mislim više) potrebom za dokazivanjem i osjećajem pripadnosti jednoj jasno određenoj čitateljskoj skupini. Danas su ti interesi raspršeni.

U anketi iz 2004.g. od 258 anketiranih učenika kao omiljenu knjigu odabralo je:

1. Čudnovate zgode šegrta Hlapića - 68
2. Harry Potter i kamen mudraca – 51
3. Vlak u snijegu – 45
4. Pripovijest o doktoru Dolittleu – 31
5. Bambi – 23
6. Gospodar prstenova – 20
7. Emil i detektivi – 18
8. Družba Pere Kvržice – 16
9. Mali princ – 13
10. Trojica u Trnju – 12

             ostalo je ispod 10

U tom je izboru vidljivo okupljanje oko nekih naslova pa su Čudnovate zgode šegrta Hlapića bile omiljena knjiga većini učenika, a slijedili su ih u stopu poklonici Harryja Pottera pa Vlak u snijegu i ostalo.

2012. godine ukus se promijenio, ili bolje reći, izgubio se neki opći čitateljski interes. Premda 61% učenika tvrdi da voli čitati, a još 17 % voli čitati ono što sami biraju i čitaju povremeno, osim jednog, Dnevnika Pauline P. Sanje Polak, trenutno nema naslova koji bi ih mahom osvojio.

Na pitanje koja im je pročitana knjiga najdraža, odgovorili su:

1. Dnevnik Pauline P. – 40
2. Trojica u Trnju – 9
3. Harry Potter i… (serijal) – 9
4. Pripovijest o doktoru Dolittleu – 8
5. Vlak u snijegu – 8
6. Doživljaji Huckleberryja Finna 7
7. Emil i detektivi – 7
8. Gregov dnevnik – 6
9. Heidi – 5
10. Tajni dnevnik Adriana Molea – 5
11. Strah u Ulici lipa – 5
12. Robinson Crusoe – 4
13. Družba Pere Kvržice – 4
14. Junaci Pavlove ulice – 4
15. Princezini dnevnici – 3
16. Srce od tinte – 3
17. Čudnovate zgode šegrta Hlapića – 3
18. Profesorica iz snova – 3
19. Vampirska akademija… – 2

Slijedi niz naslova koje su birali jednom, najviše dvaput, što znači da nijedna knjiga osim Dnevnika Pauline P. nije dobila više od deset glasova. Zanimljivo je da su i mnogi učenici koji ne vole čitati, naveli naslov svoje omiljene knjige.

Usporedila sam ovaj izbor s izborom Tragača (dječji čitateljski blog), a njihove su omiljene knjige:

1. Harry Potter i ... (svi dijelovi serijala)

2. Warrior cats

3. Matilda

4. Gregov dnevnik

5. Obitelj Penderwick

6. Labirint kostiju

Moji su učenici birali Harryja Pottera i Gregov dnevnik, a samo je jednom spomenut Labirint kostiju i serijal Warrior cats. Matildu i Obitelj Penderwick ne spominju.

Na pitanje zašto im se omiljena knjiga sviđa, odgovorili su: šaljiva je i zanimljiva, puna je pustolovina i mitskih bića, ima puno događaja, zabavna je, puna je čarolija i opasnosti, govori o vršnjacima koji su poput mene, vrlo je napeta i uzbudljiva, tako je djevojačka i pisana je djevojačkim jezikom, sviđa mi se okruženje, puna je nade, ljubavi i iznenađenja, u njoj se može sve što se hoće i SVIĐA MI SE JER POSTOJI FILM PA NE MORAM ČITATI!

Temeljni je cilj ove ankete bio istražiti potiču li omiljene knjige na čitanje drugih knjiga i što je u tome presudno.

Od 219 učenika, 159 ili 73% navelo je da ih je omiljena knjiga potakla na čitanje, a 60 ili 27% nije poželjelo čitati nešto novo ili slično toj knjizi.

159 učenika koje je omiljena knjiga potakla na čitanje biralo je:

• knjige koje su se nastavljale na omiljenu knjigu – 63
• knjige slične tematike – 44
• knjige istoga autora - 27
• knjige sličnoga naslova - 7
• bilo koje knjige – 16

Najčešće su, dakle, birani nastavci uspješnica pa su oni koji vole Dnevnik Pauline P. čitali i njene nastavke (Drugi dnevnik i Pobunu), a sve rjeđi poklonici Harryja Pottera posežu za nastavcima ove vrlo opsežne knjige. Potom biraju autora pa su čitali Miru Gavrana, Ivana Kušana, Sanju Pilić, Hrvoja Kovačevića, Sanju Polak i druge zato što im se jedan od njihovih romana svidio. Tematika u izboru također je vrlo važna, dok naslov igra manju ulogu.

Na pitanje kakve bi knjige rado čitali, odgovorili su da bi te knjige trebale biti: pustolovne, šaljive, pune spletaka, sreće i nesreće, napete i uzbudljive, s fascinantnom pričom, ljubavne, kriminalističke, mistične i pune fantazije, kratke, s puno dijaloga i malo opisa, o prijateljstvu, samo da su zabavne,

napete do samoga kraja, ludo uzbudljive, povijesne, o ribarenju, o računalima, o automobilima, o starim kulturama, o robotima, o dinosaurima… Ipak manji dio želi knjige pune akcije, krvi, smrti i zločina, zatim hororce, o vampirima, pa s puno slika i malo teksta ili samo stripove. 10 učenika naznačilo je da ne želi baš nikakve knjige, jedna je djevojčica istakla da želi čitati samo knjige značajne za svjetsku književnost, a ne domaći davež, dok jedan želi KNJIGE U 3D TEHNICI.

Na temelju novih činjenica koje su mi ponuđene u provedenoj anketi, zaključila bih da su danas mladi čitatelji mnogo bliži individualnom izboru nego li oni iz 2004. godine. U posljednjih osam godina nakon pomame za Harryjem Potterom, uslijedila je hiperprodukcija knjiga slične tematike. Više ili manje uspješni epigoni nisu dosegli predložak, ali su preplavili tržište. Konačno je došlo do zasićenja koje je raspršilo čitalačko tijelo, ali i do praznine jer neovisno o vampirskim i sličnim temama koje bi trenutno osvojile mlade čitatelje, ništa nije bilo tako moćno da bi ih na sličan način objedinilo. Nažalost, ni Hlapić više nije tako neodoljiv ili je to što su previdjeli njegov šarm, kao i sve uostalom, odraz trenutka.

Dnevnik Pauline P.,Tajni dnevnik Adriana Molea i Gregov dnevnik pa i Dnevnik Anne Frank koji je jednom spomenut, mogli bi nas navesti na zaključak da je dnevnička proza omiljena. Međutim, privlačnost ovih knjiga nije toliko u formi koliko u sadržaju pa pretpostavljam da su im ovi dnevnici zanimljivi samo zato što su napisani tako šarmantno.  

U vrijeme kad su prosječno od deset najboljih čitatelja tek trojica dječaci, možemo se upitati pišu li suvremeni autori uglavnom za djevojčice ili su dječaci jednostavno prestali čitati. U anketi iz 2004. godine to se pitanje nije nametalo jer razlika nije bila tako uočljiva. Danas je to gorući problem, ali to je tema nekog drugog istraživanja.

Vesna Šredl, knjižničarka u OŠ „Dr. Ivan Merz“